Kako se nositi Stres je u prošlosti spašavao ljude a danas donosi fizičke i psihičke probleme

Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom no stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna ali i vrlo dragocjena tjelesna reakcija. U situaciji koju ocijenimo prijetećom naše tijelo stavlja se u visok stupanj pripravnosti. Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa primjerice noradrenalin, adrenalin i kortizol otpuštaju se u krvotok. Ti okidači uzrokuju kroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno opušteno stanje, a time potiču biokemijske procese koji mogu dovesti do bolesti. Razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama. Ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane. Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a to mnoge ljude čini sklonima dijareji. Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva. Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni tlak, a kronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je kronično visoko krvni tlak. Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima. Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola. Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija. Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan učinak na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tijekom dana uzimati redovite pauze za odmor. Redovita tjelovježba također pomaže. Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima. Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela.