Privreda Visoke temperature tokom zime stvaraju muke poljoprivredicima
starenovine - 09.02.2024. 01:29:58
Klimatske promene se u poljoprivredi i te kako osećaju. Zime su sve toplije i sa manje padavina, što svakako nepovoljno deluje na voćke. Pojedine voćne vrste su upozoravaju stručnjaci tokom novembra i decembra ponovo cvetale, pa se nisu dobro pripremile za zimsko mirovanje. Kako je izostao duži period sa niskim temperaturama u nekim delovima zemlje na voćkama su se već formirali pupoljci. Proizvođačima se savetuje da završe zimsku rezidbu, zaštite voćke preparatima bakra i provere da li u njihovim zasadima ima glodara poput voluharica i poljskih miševa. Više od miliona ljudi u Srbiji živi od poljoprivrede. Šta je pokazao popis poljoprivrede? Uspešan mladi poljoprivrednik ima vremena i za njivu i za školu. Seje, žanje, priprema se za doktorat. Minus im ne može ništa. Ovakve temperature ne pogoduju voćnim kulturama, kojima više odgovara stabilno vreme sa nižim temperaturama tokom zime. Međutim, sve su češće zime bez dovoljno snežnih padavina, sa čestim toplim periodima koje zasigurno u izvesnoj meri nepovoljno deluju na voćke, ali se one polako navikavaju na ove promenjene uslove. Više temperature tokom jeseni su produžile vegetaciju pa je voće imalo kraći period da se pripremi za ulazak u zimu. S obzirom na to da je prelaz ka zimi bio bez naglog pada temperature, ne treba očekivati probleme u pogledu izmrzavanja letorasta i izdanaka. Kada govorimo o osetljivosti prema eventualnim prolećnim mrazevima, to zavisi isključivo od momenta kretanja vegetacije. Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović kaže da od 2012. godine primetimo klimatske promene u Srbiji i da od tada beleži tople periode u januaru i februaru. Do sada nismo imali da je kraj godine bio topao kao što smo imali u decembru 2023. Nemamo ni vlage. Skoro da će se ponoviti 2019. kada smo u prva tri meseca imali samo 36 mm padavina. Prošla godina je, navodi, bila dosta teška. Mnogi proizvođači nisu uspeli da se izbore sa bolestima, tako da je došlo do opadanja listova pogotovo kod jabuke zbog čađave krastavosti i kod koštičavih vrsta usled pegavosti. Takvi zasadi nisu mogli da se pripreme za zimski period mirovanja i voćke su nepripremljene ušle u zimu. Imali smo ubrzane procese formiranja pupoljaka, čak i cvetanje u novembru i decembru. Ukoliko se kasnije dese niske temperature ili eventualno prolećni mrazevi, što je od 2012. česta pojava, te voćke će biti daleko osetljivije u odnosu na godinu kada se proces kaljenja normalno odvija. Posebno su ugrožene vrste koje rano cvetaju, kao što su kajsija ili breskva, ali ni drugo voće nije zaštićeno. U regionu koji pokriva Poljoprivredna savetodavna stručna služba Beograd za sada nema pupoljaka na voćkama. Trenutno se na našem terenu voće nalazi u fazi mirovanja. Nismo zapazili kretanje vegetacije što je povoljno, budući da smo imali neuobičajeno blagu zimu. Voćari tokom ovog perioda treba da sprovode redovne mere u voćnjacima za ovo doba godine. Tu pre svega mislim na rezidbu, đubrenje mineralnim đubrivima na osnovu preporuka posle urađenih hemijskih analiza zemljišta i prolećnu zaštitu odgovarajućim preparatima. Ako đubrenje nije obavljeno u prethodnom periodu, mogu se primeniti adekvatne formulacije u što skorijem periodu. Krajem proleća, u zavisnosti od vrste voćaka, vrši se prihrana zasada azotnim đubrivima. Zimska rezidba se obavlja od momenta opadanja lišća, pa sve do proleća i perioda cvetanja. Rezidba pred cvetanje nije pogrešna i kasna. To pre svega nije preporučljivo iz praktičnih razloga, jer je nakon rezidbe potrebno ukloniti granje iz zasada radi nesmetanog kretanja mehanizacije. Voćari tada imaju malo vremena da se pripreme i izvedu prskanje zasada. U praksi, rezidba prvo kreće u velikim zasadima zbog obima posla. Mlada stabla se najčešće orezuju tokom marta. Rezidbom se regulišu kvanitativne i kvalitativne osobine ploda, a kontroliše se i rast voćaka. Prethodne godine registrovali smo simptome raznih oboljenja. Tokom rezidbe ključno je preduzeti sanitarne mere zbog smanjenja infektivnog potencijala raznih bolesti poput monilioze, šupljikavosti lista.