Zaštita Hutovom blatu prijete presušivanje zaraštavanje i požari

Povodom xa0obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da je neophodna obnova močvara, rijeka i jezera kako bismo usporili globalno zagrijavanje, stvorili poligone za prilagodbu na klimatske promjene te osigurali dobrobit za ljude. WWF u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina surađuje s jednim od najljepših vlažnih staništa u našoj regiji, Parkom prirode Hutovo blato. Taj je park još 2000. godine upisan u ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u. Zajedno sa 150 močvarnih staništa u svijetu, od posebnog je značaja za cjelokupno čovječanstvo. Hutovo blato je iznimno važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima. Izuzetno nam je drago da smo dio projekta MERLIN kroz koji provodimo aktivnosti restauracije vodenih staništa Hutovog blata te brojna istraživanja hidrologije sustava Neretve, Trebišnjice i njihovih pritoka, kao i podzemnih tokova. Kako bi se osigurala sigurna klimatska budućnost, potrebno je očuvati ne samo Hutovo blato, već sva vlažna staništa u našim područjima. Do kraja projekta restaurirat ćemo preko 1488 ha Hutovog blata. Ipak, unatoč zajedničkim naporima WWF-a i Parka prirode Hutovo blato, prijetnja je još prisutna, a to su postojeći i planirani hidrološki zahvati na Trebišnjici za potrebe hidroelektrana. Prema zadnjim istraživanjima, Hutovo blato je već ostalo bez 50 posto vode, a prijeti mu i presušivanje, zaraštavanje i požari. Sve bi te situacije mogle dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, zbog čega bi kvaliteta života ljudi u okolici Hutovog blata mogla znatno pasti. Upozorila je Jarak. Samo tri posto ukupne zemljine površine čine močvare, a ta tri, naizgled mala postotka apsorbiraju ugljičnog dioksida koliko sve šume na planetu zajedno. U posljednjih 45 godina izgubljena je jedna trećina vlažnih staništa kao što su močvare, tresetišta i poplavne šume, puno brže nego što se gube šume. Istodobno, o njima direktno ovisi opstanak oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta. Projekt MERLIN (Mainstreaming Ecological Restoration of freshwater related ecosystems in a Landscape context, INnovation, upscaling, and transformation) financiran je EU sredstvima programa Horizon 2020.