Pet beba u Srbiji umrlo je od velikog kašlja od juna prošle godine do danas. Prema novim podacima Instituta Batut, od 1. do 31. januara ove godine na teritoriji Srbije prijavljena su 253 slučaja pertusisa. Ljekari se bore za život bebe. I dok je veliki kašalj u punom zaletu, oko Srbije se steže i obruč epidemije morbila. Veliki kašalj i male boginje su opasne bolesti koje u 21. vijeku ne bi trebalo ni da postoje. Nama se vraćaju bolesti koje treba da budu iskorijenjene jer za njih već decenijama postoji bezbjedna i efikasna vakcina, slažu se ljekari. Svako ko zagovara da se djeca ne vakcinišu je direktno kriv za smrt djece, direktan je i oštar epidemiolog dr Nebojša Bohucki. Samo u Srbiji se do skoro 50 godina sprovodila uspješna vakcinacija, zahvaljujući kojoj su milioni spašeni. Ipak, zbog jakog antivakserskog lobija, mora dezinformacija, ekspanzije društvenih mreža gdje se sulude ideje najčešće i šire, ali i korona virusa, broj oboljelih od bolesti koje u 21. vijeku ne bi trebalo ni da postoje sve je veći. Infektolog dr Ivana Gmizić i pedijatar dr Saša Milićević gostujući u Jutro na Blicu ističu da je veliki kašalj izuzetno zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem i daje teške kliničke slike sa fatalnim posljedicama po najmlađu populaciju. Dodatni problem predstavlja i to što u početku, a pogotovo kod male djece, veliki kašalj daje kliničku sliku koja može ličiti na bilo koju infektivnu zarazu. Počinje kao veliki broj infektivnih bolesti. Vrlo često liči na grip u početku, ističe dr Ivana Gmizić, navodeći da je veliki kašalj bolest koja se najviše u svijetu može prevenirati, jer već decenijama postoji odlična vakcina protiv nje. Ako postoji podatak da je osoba bila u kontaktu sa nekim ko ima tegobe slične velikom kašlju, trebalo bi što prije da se testira, kaže dr Gmizić. Najbolje je otkriti bolest na samom početku, kako bi se prevenirala i počelo sa adekvatnom terapijom na vrijeme, kaže dr Gmizić. Iako stariji mahom imaju lakše kliničke slike, bolest prenose na mlađe koji ili nisu vakcinisani ili su u procesu vakcinacije i upravo to slabljenje kolektivnog imuniteta dovodi do epidemije i fatalnih ishoda kod najosjetljivijih. Dr Saša Milićević, pedijatar, navodi da se kod djece veliki kašalj nekada jako teško prepoznaje, te da roditelji dovedu dijete zbog zapaljenja uha ili konjuktivitisa, a ispostavi se da je situacija mnogo komplikovanija. Nekada može da se desi da od kašlja dobiju zapaljenje uva. Roditelji dođu i kažu da se beba hvata za uvo, onda utvrdimo da kašlje, a u stvari taj simptom bude indikator. Nekada može i kila da izađe od tako jakog kašlja. Djeca dobiju konjuktivitis od napornog kašlja, jave se očnom ljekaru, koji otkrije da je u pitanju veliki kašalj. Cijeli komšiluk čuje da to dijete kašlje, ko to jednom doživi teško može da zaboravi, kaže dr Milićević. Ističe da je najbolja zaštita za mališane i tek rođene bebe upravo vakcinacija trudnica. Ta vakcina je bezbjedna i ne ostavlja nikakve posljedice po trudnice, kaže dr Milićević. Da se bolesti koje su prethodnih 50 godina bile prisutne samo kao pojedini slučaj, doduše sa povremenim epidemijama, vraćaju ponovo na velika vrata potvrđuju i slučajevi epidemije morbila u Rumuniji i Tuzlanskom okrugu u Bosni i Hercegovini. Vraćaju se bolesti koje su nekada bile iskorijenjene vakcinom. Mi smo već imali veliki broj oboljelih od malih boginja u periodu od 2017. do 2018. godine. Nažalost, pored sada velikog kašlja, možemo da očekujemo i male boginje, baš zbog pada broja vakcinisanih. Dakle, možemo nažalost da očekujemo epidemiju, kaže dr Ivana Gmizić. Ljekari napominju da morbile posebno mogu da izazovu ogromne zdravstvene komplikacije poput upale mozga i pluća. Pedijatar dr Saša Milićević napominje da i dalje postoji nada da se epidemija morbila neće desiti u Srbiji, ali s obzirom na to da je naše okruženje već u ozbiljnoj situaciji kada je ova bolest u pitanju, nije isključena mogućnost da se i kod nas pojave uskoro. Poremetili smo taj imunitet krda, izgubili smo ritam vakcinacije, upozorava dr Milićević. Gosti Jutra na Blicu napominju i da se vakcina protiv velikog kašlja i morbila, takozvana MMR vakcina, mogu primiti i u kasnijem životnom dobu. Apsolutno treba primiti vakcinu. Važno je da kažemo da i odrasli mogu da se vakcinišu protiv morbila, ako su na primjer primili samo jednu dozu ili ako su rođeni prije 1970. godine. Mi smo savjetovali da prime vakcinu i tako spriječe male boginje. Naročito sada ako se očekuje veliki broj zaraženih, kaže dr Gmizić. Veliki kašalj u Srbiji nije zabilježen 15 godina, za morbile se mislilo da će do 2000. godine biti potpuno iskorijenjena bolest, međutim, mi danas imamo potpuno obrnutu situaciju. Kako ističe epidemiolog dr Nebojša Bohucki, svako ko zagovara da se djeca ne vakcinišu direktno je odgovoran.