Ovo sigurno znate za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umiju da kažu da je pao sa kruške. I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, naivan, blesav, on će reći kako nije pao sa kruške. Zbog čega je baš ova voćka izašla na loš glas i zašto se ne kaže na primjer pao sa jabuke ili pao sa višnje. O ovome zapravo postoji interesantna priča koja seže duboko u prošlost. A odgovor se krije u srpskom narodnom vjerovanju o biljkama, prenosi Novosti Magazin. U knjizi Riječnik srpskih narodnih vjerovanja o biljkama profesor Veselin Čajkanović, čuveni domaći etnolog, filolog i član Srpske kraljevske akademije zabilježio je da naš narod ima jako negativan stav prema krušci. U suprotnosti sa jabukom, kruška se smatra za zlo drvo, za drvo zlih demona, zapirao je on. Dokaze za ovo nalazimo i u narodnim pričama, pod kruškom se skupljaju demoni, u njenoj krošnji se kriju vještice, a zbog svoje magijske moći ona privlači raznorazne akrepe, pa i samu Smrt. Čajkanović je smatrao da je kruška u prošlosti, u staroj religiji, izvjesno, imala bolji ugled i čak uživala izvjestan kult, ali da se to vremenom promenilo i da narod na nju generalno gleda kao na zlo drvo. Nije dobro pasti s kruške. I tu dolazimo do razloga zbog kog neko ko se ponaša nerazumno pada baš sa kruške. Niko razborit i normalan ne bi želio da se nađe u njenoj krošnji, u društvu demona, vještica, đavola, pa da onda još padne sa nje, zar ne? Slično objašnjenje daje i poznati srpski lingvista Milan Šipka u knjizi Zašto se kaže, koji navodi da se izraz pao s kruške koristi u značenju zbunjen, smeten, smušen, kao i da nisam, nisi, nije itd. pao s kruške znači nisam, nisi, nije itd. lud, budala, glup, ograničen i sl. Možete da nas pratite i na Facebook stranici.