Haris Imamović Poraz je već u tome što su Ustavni sud i Predsjedništvo BiH na stolu Prijava greške Džejlu Ramović povezali s bokserkom ona se oglasila Ogorčeni trener Bayerna zna ko je kriv za debakl

Imamovićevo izlaganje koje daje odgovore na brojna aktuelna pitanja koja muče političku scenu BiH i bolje objašnjava političke procese prenosimo u cijelosti. Disolucija države ili etnička podjela vlasti. U jednom razgovoru uoči potpisivanja Dejtona, Alija Izetbegović je kazao tadašnjem američkom ministru odbrane Williamu Perryju da ne želi potpisati sporazum sa paljanskim režimom jer oni su kao nacisti, kako je kazao, i njima bi trebalo nametnuti mir kao što je to urađeno u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata. Perry je kazao da, za razliku od Saveznika u Drugom svjetskom ratu, Bosanska armija nije porazila VRS i stoga, okupacija, po njemačkom modelu, nije moguća. Bilo je to dominantno raspoloženje unutar Clintonove administracije. Amerikanci nisu bili spremni trošiti svoje resurse kako bi BiH postala građanska država, već samo da se zaustavi rat. To se vidjelo već u avgustu 1995. godine, kada Richard Holbrooke prvi put došao u Sarajevo, u svojstvu glavnog američkog pregovarača. Kazao je da mu treba sasvim jasan odgovor o tome šta Vlada RBiH hoće, s obzirom da ne može vojnim putem osloboditi zemlju. Kako Izetbegović bilježi u svojim Sjećanjima, Holbrooke je tada kazao: 'Možete imati ili 1. cjelovitu decentraliziranu državu ili 2. dio Bosne Bosne na kojem ćete isključivo vladati. Šta od toga dvoga želite?' Cjelovita država sa cjelovitom vlasti nije bila uopće na stolu. Kao što se zna, naš državni vrh je odbio podjelu države, tj. da Srbija i Hrvatska anektiraju dijelove teritorije koji su kontrolisale. Prihvatio je podjelu vlasti, tj. da će, u cjelovitoj BiH, vlast biti etnički podijeljena. Ali to nije bio kraj, već samo početak. Uslijedila je borba za detalje ustavnog aranžmana. Vrlo brzo se pokazalo da etnička podjela vlasti ne postoji an sich, već da može biti u manjem ili većem stepenu. Suština borbe u Dejtonu, kao i danas, jeste bilo upravo to, u kojoj mjeri će etnički princip biti bitan. Kako je nastao Ustavni sud? Prije nekoliko dana u BiH je boravio jedan od autora Dejtonskog ustava i sadašnji pomoćnik državnog sekretara SAD Jim O Brien. Njegovo vrlo bitno obraćanje je izazvalo ogromnu pažnju u našoj zemlji. Iskoristit ću ovu priliku da suštinske poruke tog obraćanja, o najvažnijim državnim pitanjima, dodatno osvijetlim. To ću učiniti tako što ću skrenuti pažnju na jedan, našoj javnosti manje poznat O Brienov tekst, u kojem on govori još otvorenijim jezikom, vjerovatno zato jer nije obnašao ovako visoku diplomatsku funkciju. Radi se o analizi The Dayton Constitution of Bosnia and Herzegovina, koju je objavio Američki institut za mir. Kako veli O Brien, jedno od ključnih pitanja sa kojima su se on i njegove kolege suočile pišući nacrt Dejtonskog ustava, bio je kako rješavati eventualne sporove između entiteta. On pojašnjava da su u septembru 1995. Srbi insistirali da se svi nesporazumi rješavaju pregovorima između entitetskih vlada. Zatim dodaje i da je taj prijedlog RS a uvršten u principe, koji su definisani u Ženevi i Njujorku, kao svojevrsna priprema za Dejton. Međutim, kako piše O Brien, u samom Dejtonu dolazi do promjene, te entiteti i druge niže instance bivaju podređeni odlukama Ustavnog suda. Kako kaže O Brien, 'Uspostavljanje Ustavnog suda i pravosudnog sistema u cjelini, predstavljalo je udarac centralnoj tezi koju je srpska strana zastupala u ranijim pregovorima, da entiteti trebaju biti konačni arbitri kada se otvore pitanja da li su međunarodne ili domaće pravne obaveze ispunjene.' Kada su se nastavlja O Brien, strane saglasile u Dejtonu po pitanju sudskog sistema u kojem pojedinci mogu pokrenuti postupke protiv vlasti i u kojem će centralni sudski sistem imati moć da preispituje odluke entiteta, navedeni prijedlog o međuentitetskoj arbitraži je izgubio svoju svrhu. Ideju o formiranju Ustavnog suda dao je Lloyd Cutler, pravni savjetnik predsjednika Clintona i Cartera. Da je prihvaćena ideja RS a da umjesto centralne instance, tj. Ustavnog suda, entiteti rješavaju sve sporove, Bosna i Hercegovina zaključuje O Brien bi bila unija iz feudalnog doba, a ne moderna evropska država. Ukazujući na razloge zbog kojih je došlo do navedenog obrata, on veli da Milošević nije bio isuviše zainteresiran za detalje, kada je u pitanju sistem vlasti u BiH. Za razliku od Miloševića, delegacija Republike BiH je u Dejtonu bila vrlo pažljiva i dobro pripremljena, kada je u pitanju struktura Ustavnog suda. Dok sam iščitavao dokumente o pregovorima uočii Dejtona, moj utisak je bio su Amerikanci i Vlada RBiH radili u dosluhu. Naime, nedugo nakon što je američki pravni tim, tačnije Lloyd Cutler, došao na ideju o uspostavi Ustavnog suda, kao ključne dejtonske instance, koja će rješavati međuentitetske sporove. Izvršni odbor SDA je objavio zaključke u kojima se izlaže sličan pogled na stvari. U navedenim zaključcima od