Istraživači koji se bave istorijom Majapana, dugom 800 godina, zaključili su da je prijestonica kulture i politike naroda Maja na poluostrvu Jukatan u 13. i 14. vijeku nove ere možda uništena sušom. Suša je dovela do građanskog sukoba, koji je zauzvrat doveo do političkog kolapsa, smatraju istoričari. A ljudi su se tada povukli u manja i bezbjednija naselja. Osim što nam je pružila koristan uvid u istoriju ovog drevnog naroda, studija iz 2022 poslužila je i kao upozorenje, o tome kako klimatske promjene mogu brzo da izvrše pritisak čak i na dobro etablirane i prosperitetne civilizacije.\n\nViše izvora podataka ukazuje na to da se značajno povećao broj građanskih sukoba, a generalno linearno modeliranje povezuje sukobe u gradu sa uslovima suše između 1400 i 1450 godine nove ere, napisali su istraživači u svom radu, objavljenom u julu 2022. Oni tvrde da je produžena suša uslovila tenzije među rivalima, a političke i ekonomske strukture Maja omogućile su im opstanu do kontakta s evropskim narodima početkom 16. vijeka. Istraživački tim je već baratao sa mnogo istorijskih zapisa, koji pokrivaju važne promjene kod stanovništva, ishranu i klimatske uslove. Ti zapisi su dopunjeni novom analizom ljudskih ostataka i znaka traumatskih povreda na njima, ukazujući na sukob.\n\nPojavile su se korelacije između povećane količine padavina i većeg broja stanovnika u oblasti, kao i između naknadnog smanjenja padavina i povećanog broja sukoba. Dugotrajna suša tokom 1400-1450 godine najverovatnije je dovela do napuštanja Majapana, kažu istraživači. Nedostatak vode bi uticao na poljoprivredne prakse i trgovačke puteve, stvarajući pritisak na ljude Majapana, sugeriše studija. Kako je bilo sve manje hrane, a situacija sve opasnija, ljudi su ili umirali ili su se razilazili. Israživači kažu da su u posljednjoj masovnoj grobnici, iskopanoj prije nego što je grad napušten, mnogi pronađeni ostaci vjerovatno pripadali članovima porodice Kokoma, šefovi država, a do krvavog kraja dovele su suprotstavljene frakcije i društveni nemiri.\n\nNaši nalazi potvrđuju legendarni institucionalni kolaps Majapana između 1441 i 1461 godine, posljedica građanskog sukoba vođenog političkim rivalstvom i ambicijama, koji je bio ugrađen u društveno pamćenje naroda Jukateka, čija su svjedočenja ušla u pisani trag ranog kolonijalnog perioda, napisali su istraživači. Ljudski odgovori na pritiske na životnu sredinu kao što je suša očigledno jesu složeni, razlikuju se po regionima i erama. Postoji toliko mnogo faktora koje treba odmjeriti i uravnotežiti kada je u pitanju razmatranje zašto se istorijska populacija ponašala na način na koji jeste. Kretanje ljudi u druge dijelove poluostrva Jukatan, uključujući prosperitetne primorske gradove i politički nezavisna naselja, pomoglo je kulturi Maja da nastavi da napreduje