Dobar dio hrvatskih građana zarađuje na nekretninskom biznisu

Oko 500 000 hrvatskih građana ima nekretninu koju iznajmljuje. Spajanje kvalitete rezidencija i apartmana, aktivacija zapuštenih državnih nekretnina na vrhunskim lokacijama i ujednačena porezna politika neki su od načina za rješavanje nekontroliranog rasta nekretninskog biznisa u turizmu. Hotelijerska konzultantica Marina Franolić ističe izazove nekontroliranog rasta privatnog smještaja, opterećenje lokalne infrastrukture i prekomjerni turizam u kratkoj sezoni, te porast cijena nekretnina koje dovodi do iseljavanja iz centra gradova i nemogućnosti kupovine nekretnina. Franolić navodi da je 80 posto nekretnina na Jadranu kupilo strani investitori, dok su cijene stambenih objekata porasle za 8.2 posto na moru i za 12.1 posto u Zagrebu u razdoblju od travnja 2022. do ožujka 2023. godine. Trenutno u Hrvatskoj postoji 60 posto smještaja za turiste u privatnim kapacitetima, dok su hoteli zastupljeni s 15 posto kapaciteta. Uvođenje mjera ograničenja kraćeg najma već postoji u nekim gradovima u Europi i svijetu, poput Beča, Pariza i Amsterdama.