Na dijagnozu produženog kovida jedna Beograđanka čekala je dugo jer sistemska pomoć i podrška pacijentima sličnim njoj u Srbiji ne postoji. A posledice po njihovo zdravlje mogu biti i najčešće su trajne. Pre četiri godine Katarina je završila fakultet i počela da radi. Ubrzo se kao i mnogi zarazila virusom korona i preležala ga. Simptome je međutim i dalje osećala. POSLE KORONE VRATILA MI SE BOLEST KOJU SAM IMALA U DETINJSTVU. Nizak udarac postkovida. Tek sada saznajemo šta nam je kovid sve urnisao u telu. KORONA NAM JE URNISALA SRCE. MLADI SVE VIŠE UMIRU. Alarmantan porast broja preminulih od srčanih bolesti, doktori otkrivaju postoji li zaštita. Tek sad saznajemo koliko nas je KORONA URNISALA. Sve duža lista bolesti za koje je kovid bio okidač, ovo su 4 NAJČEŠĆE. Najgori dan u tom periodu je izgledao tako da noću ne možete da spavate od bolova, a onda ujutru zaspite i prespavate narednih 48 sati. Kao da ste praktično umrli, navodi Katarina Marinković za N1. Pomoć je tražila u gotovo svim zdravstvenim ustanovama, pa i u onim označenim kao long covid centar, ali nailazila je samo na nerazumevanje. Doktorka Hitnog prijema u Bežanijskoj kosi, kada sam joj sve to ispričala, saslušala me je i pitala me da li imam momka, aludirajući na to da je možda sve to hormonski i da se šetam sa njim, provodim zajedničko vreme, kako će meni to sigurno nestati, priča ova Beograđanka svoje muke sa postkovidom. Ali, nije prestajalo. Zbog čestih odsustvovanja, a bez dijagnoze, ostala je bez posla. Okolina je postala sumnjičava, srećom, porodica ju je podržala. Doduše, bilo je momenata kada su sa mnom odlazili kod lekara i bili ubeđivani u tu priču da će to proći, i govorili su mi 'proći će, nije to tako strašno', iako su videli, praktično, moj invaliditet, navodi. Posle višemesečne potrage za odgovorom na pitanje 'šta joj je', dobila ga je na beogradskom Institutu Dedinje. Ovo je moja terapija za produženi kovid, navodi pokazujući pun frižider lekova, čajeva i suplemenata. Najmanje 65 miliona ljudi na svetu živi sa posledicama kovida, a procene EU su da oko 30 odsto pacijenata, posle korone, pati od sindroma hroničnog umora koji je dijagnostikovan i Katarini. Pacijenti koji imaju ovaj sindrom se osećaju, nezavisno od toga da li se bave fizičkom ili psihičkom ili bilo kakvom aktivnošću, da su bez energije, da sve poslove obavljaju sa manje elana i zadovoljstva, objašnjava Ranko Raičević, neurolog. Sindrom hroničnog umora u Srbiji tretiraju neurolozi u ustanovama tercijarne zdravstvene zaštite. Kao vrsti produženog kovida u svetu, ovoj bolesti posvećuju posebnu pažnju. U ostalim zemljama iskustva su različita, od onih koje imaju klinike posvećene samom sindromu, do onih koji na sindrom gledaju kao na psihosomatsko oboljenje, kao što je recimo Litvanija, prenosi Ina Ignjatović iz Udruženja obolelih od sindroma hroničnog umora i krize svesti. Pošto se specijalizovani centri za lečenje produženog kovida u Srbiji nisu pokazali efikasnim, pacijenti su, prema vlastitim rečima, uglavnom prepušteni samima sebi odnosno grupama na društvenim mrežama, odakle je, po dijagnozu, krenula i Katarina.