Tek što smo pomislili da smo se uspešno rešili jedne od najvećih javno zdravstvenih pošasti koja je pogodila svet pre četiri godine, iako je pandemija kovid 19 pod kontrolom počeli su da isplivavaju simptomi sa kojima mnogi vode ozbiljne životne bitke a pojedine posledice ne ostavljaju čak ni mogućnost za lečenja već direktno ugrožavaju život. Tako tek sada u ovom postkovid periodu saznajemo koliko nam je korona virus urnisao telo i to saznajemo na najgori mogući način kroz bolesti od koje sve češće oboljevamo. Među najopasnijima su, naročito kod ljudi koji su već imali slabosti u nekom od sistema u organizmu oštećenja pluća, srca, bubrega i mozga. Takođe, viđeni su i dokazani kao posledica kovida dugotrajna malaksalost, bolovi u zglobovima i grudima, otežano disanje. Kako je za Blic rekao dr Nebojša Tasić, pomoćnik direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti, Dedinje, i predsednik Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga, HISPA, nakon korone često dolazi do simptoma kao što su ubrzani rad srca, osećaj preskakanja srca, nedostatak daha, gušenje, malaksalost, zamor, javlja se sindrom hroničnog umora, varijacije krvnog pritiska, povećana anksioznost, česte glavobolje i vrtoglavice, čak i slabljenje sluha, pojačano znojenje i mnogi drugi. Ako se pojave ovi simptomi mesec, dva ili duže nakon preležanog kovida, treba obavezno otići na preventivno dijagnostički pregled i proveriti ne samo stanje i funkciju kardiovaskularnog sistema, već organizma u celini. Neprijatelj pluća, kovid virus, kako se tek sada pokazuje kod mnogih naših građana, može da izazove i astmu ili da je vrati odraslima onim koji su je imali u detinjstvu. Kada prođe virus on oljušti sluzokožu, a istovremeno može i da remodeluje, što znači da promeni arhitektoniku bronhijalnog stabla. Jedan od simptoma postkovida može da bude bronhijalna astma, potvrdila je za Blic dr Tatjana Radosavljević. Posledica korone može da bude i intersticijumska bolest pluća koja ne označava samo jednu već grupu bolesti na plućnom tkivu, plućnoj maramici i membrani pluća. U težim slučajevima javlja se bol u grudima, zatim smetnje vezane za moždanu aktivnost. Možemo u tom slučaju posumnjati da je u pitanju moždana ili cerebralna cirkulacija i tada su potrebne malo intenzivnije pretrage koje mogu otkriti i postojanje angine pektoris, koronarne ili cerebrovaskularne bolesti srca. Imali ste koronu, HITNO KOD LEKARA! Postkovid udara na srce i UBIJA MLADE! Ove preglede uradite čak iako nemate nikakve simptome. Naši lekari se svakodnevno susreću sa pacijentima koji u postkovidu imaju ubrzani rad srca, osećaju da im srce preskače, javljaju se problem sa krvnim pritiskom i drugo. U težim slučajevima javlja se bol u grudima, zatim smetnje vezane za moždanu aktivnost. Možemo u tom slučaju posumnjati da je u pitanju moždana ili cerebralna cirkulacija i tada su potrebne malo intenzivnije pretrage koje mogu otkriti i postojanje angine pektoris, koronarne ili cerebrovaskularne bolesti srca. To je jako važno, jer u tom slučaju promenom stila života, pravovremenom akcijom i lekovima može se preduprediti nastanak infarkta ili šloga. U HISPA udruženjima i centrima se upravo bavimo takvim bolesnicima sa osnovnim ciljem da redukujemo sve faktore rizike i da smanjimo faktore rizika od infarkta i šloga. Naš stručnjak dr Tasić apeluje na sve, bez obzira da li su preležali lakši, srednji ili teži kovid, da se obavezno jave lekaru. Tek što smo pomislili da smo se uspešno rešili jedne od najvećih javno zdravstvenih pošasti koja je pogodila svet pre četiri godine.