Profesionalne vojske započinju ratove, ali ročnici u njima pobjeđuju

Godine 1914 su se zbog Prvog svjetskog rata cijeli školski razredi dobrovoljno pridružili vojsci. Prošle sam godine održao mnoga predavanja o početku Drugog svjetskog rata i istog sam dana govorio pred dva razreda, jedan iz gimnazije, a drugi iz strukovne škole. Ispričao je u rujnu 2015. godine njemački povjesničar Philipp Blom koji je u Zagrebu gostovao na Festivalu svjetske književnosti. Pitao sam učenike gimnazije: 'Da Angela Merkel kaže da je situacija na istoku Ukrajine toliko loša i da moramo ići u rat, koji od vas bi otišao?' Dobio sam odgovor u obliku izbezumljenih lica. Oni jednostavno nisu mogli vjerovati da sam ih to upitao. Isto sam pitanje postavio u strukovnoj školi i pet učenika je diglo ruku u zrak, od kojih su trojica bila turskog podrijetla. Ni desetljeće kasnije ministar obrane Ivan Anušić najavio je ponovno uvođenje vojnog roka, ali Hrvatska nije jedina europska država u kojoj se o tome razmišlja. Proteklih su mjeseci najavljivane ili uvedene razne promjene, a u mnogima državama ta je tema postala predmet žestokih rasprava. Prošlog je mjeseca švedski ministar civilne obrane Carl Oscar Bohlin šokirao javnost izjavom da bi rat mogao doći u Švedsku, a situaciju nije smirio ni vrhovni zapovjednik oružanih snaga Micael Byden kada je upozorio da je ruski rat u Ukrajini samo korak, a ne kraj, te da bi se građani trebali psihički pripremiti za rat. Nakon tih upozorenja broj ljudi koji na internetu traže gdje se nalaze atomska skloništa povećao se za 35 puta, a za devet puta narastao je broj ljudi koji su zatražili priručnik naslova 'Što činiti u slučaju krize ili rata'. Na mogućnost rata upozoreni su i građani tri velike europske države Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Ukrajinski primjer na brutalan način pokazuje da profesionalne vojske započinju ratove, ali da ročnici u njima pobjeđuju. Međutim, britanski premijer Rishi Sunak brzo je reagirao i napomenuo da se ne slaže s takvim komentarom i da se vojni rok neće uvoditi. Njemački ministar obrane Boris Pistorius pozvao je na raspravu o budućnosti vojske, rekavši da ona trenutačno nije u stanju obračunati se s izazovima pred kojima se našla Europa i da ne može računati da će mir, u kojemu je velik dio kontinenta desetljećima uživao, trajati vječno.