Izmjene Izbornog zakona su nužne, ali ne političke izmjene i to nije uslov za otvaranje pregovora sa EU

Tako ova državna zastupnica ističe da je dio o izbornom integritetu dio međunarodnih obaveza i prioriteta naše zemlje na što smo se obavezali. Prvi od četrnaest prioriteta Europske unije iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji glasi: Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE a ODIHR a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru. Lokalni izbori u Mostaru su održani ali evropski standardi i relevantne preporuke nisu implementirani. Izbori u Bosni i Hercegovini su sve osim transparentni. Glasaju mrtvi, ana spiskovima nedostaju živi, neki glasaju i više puta, na biračkim mjestima gdje žive kandidati, unatoč činjenice da im tamo glasa najveći dio rodbine i prijatelja. Ne dobiju ni deset glasova. Glasački listići se jednim potezom pretvaraju u nevažeće, vreće u kojima se transportuju i koje bi trebale biti zapečaćene lijepe se selotejpom, birački odbori vrše pritisak i netransparentno broje glasove. To su samo neki od mnoštva problema izbora u Bosni i Hercegovini. Godinama sam, zajedno s drugim međunarodnim i domaćim stručnjacima, istraživačima i aktivistima, upozoravala, ukazivala i skretala pažnju na nedostatke izbornog zakonodavstva i loša, ponekad katastrofalna rješenja koja su bila ponuđena. Godinama, naši glasovi nisu imali odjeka. Danas je situacija srećom drukčija, ističe Karamehić Abazović. O ovom pitanju su mnogi složni te je neophodno raditi na izbornom integritetu, potrebno je uvesti savremene tehnologije u proces, depolitizirati biračke odbore i slično. No, često je na sceni zamjena teza jer visoki predstavnik Christian Schmidt traži da se usvoji poseban zakon o tehničkim izmjenama Izbornog zakona te naglašava potrebu da se implementiraju sve preporuke, a ne da se uvode polovična rješenja. Također, ovaj zakon nije uslov EU za dobijanje statusa pregovarača. Zastupnica Karamehić Abazović podsjeća da je već duže vremena, slijedom međunarodnih preporuka, mišljenja i standarda, ali i zbog očiglednih malverzacija na prošlim Općim izborima, visoki predstavnik je, prema vlastitim riječima, odlučio ili natjerati domaće političare da donesu potrebne izmjene ili ih sam nametnuti. Izmjene koje je tada istakao Christian Schmidt obuhvatale su tehničke izmjene, identifikacija glasača, elektronički nadzor i sl., kao i izmjene u samom procesu nadgledanja i brojanja glasova, birački odbori i procesi na biračkim mjestima. Nastavio je to isticati i ove godine. Ovakav pristup s naglaskom na izborni integritet podržale su i Sjedinjene Američke Države što je ponovljeno i tokom nedavne posjete pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Jamesa O Briena Bosni i Hercegovini. Gospodin O Brien podržao je visokog predstavnika u njegovoj namjeri da omogući izborni integritet u BiH, istakla je Karamehić Abazović. No problem je što su se domaći akteri uglavnom oglušili na ove preporuke obećavajući da će to uraditi do kraja februara, ali u praksi to ne rade. Odnosno pokušavaju to uraditi, ali pokušavajući u isti politički koš ubaciti i političke izmjene Izbornog zakona, konkretno način izbora članova Predsjedništva, što podrazumijeva i promjenu Ustava. Također traži se i smjena članova CIK a. Šef Misije OSCE a u Bosni i Hercegovini, ambasador Brian Aggeler krajem prošle godine poručio je da vlasti u BiH još uvijek nisu uskladile Izborni zakon BiH sa međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse demokratskih izbora, pozivajući bosanskohercegovačke vlasti na brze izmjene Izbornog zakona. Od presude Europskog suda za ljudska prava, EctHR, u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine prošlo je skoro 15 godina. U međuvremenu, ECtHR je presudio protiv BiH i u predmetima apelanata Zornić, Pilav, Šlaku i Kovačević. Za to vrijeme, mnogim političkim liderima bilo je sve potaman dok su prava manjina, građana pa i konstitutivnih naroda bila sistematski kršena, poručila je zastupnica NiP a. Drugi zahtjevi za Izborni zakon i njihova ne prihvatljivost Karamehić Abazović ističe potom da osim transparentnosti i integriteta izbornog procesa, stranke u Bosni i Hercegovini imaju i druge ciljeve koje kroz izmjene Izbornog zakona žele ostvariti. Jedni žele reformu Centralne izborne komisije, njenog izbora, sastava i načina odlučivanja. Spominjane su i izmjene izbornih pragova za lokalne i opće izbore, zatvaranje izbornih lista i prenos prava raspolaganja mandatom strankama. Najčešće spominjan zahtjev u medijima i javnosti je onaj Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatskog narodog sabora o tzv. legitimnom predstavljanju odnosno omogućavanju izbora hrvatskog člana Predsjedništva isključivo glasovima Hrvata iz Federacije Bosne i Hercegovine. Ovakav prijedlog nije prihvatljiv. Glavni cilj izborne reforme jeste i mora biti jačanje ljudskih prava, osiguravanje da se ta prava zaštite od krađe i manipulacija, kao i da se omogući zaštita i individualnih i kolektivnih prava svih građana Bosne i