Statistika U Hrvatskoj se lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja

U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U 2023. živorođeno je 32,047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34,027, čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime, umrlo 51,319 ljudi, a godinu ranije 56,979. Za usporedbu, u 2020. broj umrlih bio je 57,023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak 62,712. Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba. Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih, smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19,272 s minus 23,096. No, zbog znatno manjeg broja rođene djece, trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS u Dubravka Rogić Hadžalić. Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19,467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18,074. Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize. Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio u srijedu pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova, pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.