Što je BiH uradila u 2023. godini - Ekonomske reforme

Ako pogledamo sadašnje stanje moramo biti iskreni i reći da je još puno posla pred BiH prije nego postigne potrebni stupanj ispunjenosti uvjeta. Potreban je suštinski napredak po popisu 14 ključnih prioriteta prije naredne faze. Ja vas uvjeravam da BiH nije sama, izjavio je u Sarajevu nizozemski premijer Mark Rutte nakon što se 23. siječnja s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem sastao s dužnosnicima BiH. Naime, ako Bosna i Hercegovina do ožujka ove godine ne usvoji zakone koje od nje traži Europska unija, propustit će priliku da otvori pristupne pregovore s Unijom, ali i u ovoj godini u cjelini. Upozorenje je to koje su čelnici EU koji su boravili u Sarajevu dali bosanskohercegovačkim vlastima i javnosti. Von der Leyen je poručila da svi dijele zajednički cilj - BiH u EU, te da je mnogo toga u rukama domaćih političara koji trebaju prigrliti odabrani cilj i ne dozvole da ih išta skrene s tog puta. Naglasila je kako su otvorena vrata za sedam veoma važnih sektora za biznis iz BiH da uđu u jedinstveno europsko tržište, što mora biti praćeno ekonomskim reformama, a te reforme, navela je ona, prati i milijardu eura investicija. Ona je istaknula da je cilj da BiH u EU uđe kao jedinstvena, ujedinjena i suverena zemlja. Prije svega bih da pohvalim i zahvalim BiH što je ispunila i 100 posto svoju politiku uskladila s vanjskom politikom EU. To šalje jasnu i jaku poruku. Zaista ste demonstrirali privrženost europskom putu i to je jedan od razloga zašto ste u 2022. godini uspješno postali zemlja kandidat, rekla je Von der Leyen novinarima u Sarajevu te dodala da su dužnosnici u BiH pokazali da mogu ispuniti obveze. Navela je kako je potreban napredak o pitanjima fundamentalnim za pristup EU, a to su demokracija i vladavina zakona. To počinje s borbom protiv pranja novca, sukoba interesa i zakonom o sudovima, dodala je i navela kako će Europska komisija do ožujka izvijestiti Vijeće EU o napretku u BiH. Ovaj put inicijator posjete bio je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je ranije istaknuo kako je njegova namjera da potakne političare BiH da poduzmu dodatne korake na putu otvaranja pregovora u ožujku. Doveli smo vas pred sam gol, sada treba napraviti još dva dodavanja i zabiti gol, doslovno je rekao hrvatski premijer Andrej Plenković kada je riječ o Bosni i Hercegovini i otvaranju pregovora s EU. Mnogo je toga što naša zemlja mora ispuniti da bi u ožujku se otvorili pregovori za članstvo u Europsku uniju, i upravo zbog toga mnogi smatraju da je ova posjeta predsjednice Europske komisije kako bi ohrabrila bosanskohercegovačke političare da se što brže uključe u svoje svete reforme koje Bosnu i Hercegovinu vode u Europsku uniju. Bosna i Hercegovina je od Europske komisije 2019. godine dobila popis od 14 prioritetnih zadataka koje treba ispuniti kako bi dobila kandidacijski status, odnosno kako bi otvorila pregovore. BiH je proteklih mjeseci usvojila pet zakona s popisa od 14 prioriteta, ali politički predstavnici uglavnom su optimistični da će naša država ipak dobiti datum za početak pregovora kao dio šireg narativa EU u kontekstu rata u Ukrajini. No ipak, nismo uspjeli u svom cilju da do kraja 2023. godine otvorimo pristupne pregovore. Na summitu Europskog vijeća u prosincu pregovori su otvoreni samo s Ukrajinom i Moldavijom, dok su europski čelnici od Komisije zatražili da im u ožujku dostavi mišljenje o napretku BiH, na temelju kojeg će donijeti odluku o otvaranju pregovora. Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uputila je 15. prosinca pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i članovima tog vijeća, navodeći kako joj je žao što Bosna i Hercegovina nije dobila potporu za otvaranje pregovora sa EU. U pismu Europskom vijeću Krišto je istaknula da žali što BiH nije dobila zasluženu potporu kada je u pitanju otvaranje pregovora s EU. Istaknula je kako su svi u BiH dali svoj maksimum, koji nije prepoznat od Europske unije, na način kako je to očekivano. Podsjetila je članove Europskog vijeća na snažne iskorake koje je BiH učinila u 2023. godini, ističući da je ta zemlja prvi put u povijesti imala 100-postotnu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Kao primjere napora podsjetila je da je Vijeće ministara BiH usvojilo Nacrt osnova za zaključenje Sporazuma o suradnji s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) i tekesta zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Istaknula je i da je u 2023. usvojeno deset prijedloga zakona na sjednicama Vijeća ministara BiH, dok je u nepunih 12 mjeseci rada održana 51 sjednica i usvojeno više od 1,400 materijala. Samo iz navedene statistike jasno je kako je zahvaljujući predanom radu Vijeća ministara BiH, u okviru apsolutno svakog od 14 ključnih prioriteta, BiH postignut izuzetan, nikad ranije dosegnut napredak, kazala je Krišto. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto je izrazila uvjerenje da će do ožujka i sastanka Vijeća Europe BiH dobiti točan početak otvaranja