Jesu li političari odgovorni za govor mržnje ispod svojih objava na društvenim mrežama

U 2024. Hrvatska će prvi put imati niz od tri predizborne kampanje unutar samo 12 mjeseci. Osim na terenu, predizborne se kampanje vode i u online prostoru, posebice na društvenim mrežama gdje brojni političari i stranke imaju profile radi pridobivanja što većeg broja birača. Međutim, u komentarima ispod objava političara na društvenim mrežama su, osim uvreda na njihov osobni ili stranački račun, prisutni i komentari ksenofobnog ili rasističkog sadržaja, oni koji potiču na diskriminaciju, ponekad čak i na nasilje, komentari koji se mogu svrstati u kategoriju govora mržnje. Na kome je odgovornost zbog vidljivih komentara s govorom mržnje? Je li ona isključivo na autorima tih komentara, koji se uglavnom skrivaju iz anonimnih imena ili lažnih računa, ili je dijelom i na političarima ako takve neprimjerene komentare nisu obrisali? Europski suda za ljudska prava (ESLJP) je u slučaju 'Sanchez protiv Francuske' iz 2023. donio presudu kojom je proširio platformu odgovornosti kada je riječ o političarima koji koriste društvene mreže u političke i izborne svrhe te utvrdio i njihovu odgovornost zbog govora mržnje objavljenog od strane trećih osoba. Juliena Sancheza, lokalnog vijećnika u općini Beaucaire kod Avignona, tamošnje je pravosuđe kaznilo s 3 tisuće eura jer tijekom izborne kampanje nije izbrisao islamofobne komentare. Tužbu je pokrenula Sanchezova politička suparnica, a osim njega osuđena su i dvojica autora komentara kao supočinitelji. Sanchez je s ovim slučajem došao na Europski sud za ljudska prva jer je smatrao da mu je osuđujućom presudom povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja. No, sud je odbio njegovu žalbu u procesu u kojemu je po prvi puta ispitao odgovornost korisnika društvenih mreža zbog komentara trećih strana. Odvjetnica Vesna Alaburić rekla je Hini da je ovaj slučaj važan i za Hrvatsku, iako se radi o sporu između jednog stranog političara i njegove države. Naš Ustav propisuje da su međunarodne konvencije po svojoj pravnoj snazi iznad domaćih zakona. A za pravilnu primjenu Europske konvencije bitna je judikatura Europskog suda za ljudska prava. To znači da je i ova presuda dio hrvatskog pravnog sustava.