Za jedan dan pobili više od 2 315 Srba Selak položio cvijeće na spomenik stradalim u naselju Drakulić
starenovine - 04.02.2024. 21:55:10
Predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak prisustvovao je danas u Drakuliću obilježavanju 82. godišnjice masovnog stradanja Srba koje su ustaše 7. februara 1942. godine pogubile na najsvirepije načine u naseljima Drakulić, Šargovac, Motike i rudniku Rakovac. U spomen hramu svetog velikomučenika Georgija jutros je služena sveta liturgija, a u 12 časova i pomenstradalima kod spomenika u naselju Drakulić. Zvaničnici, delegacije, potomci žrtava i prisutni narod poklonili su se sjenama i pomolili za duše preko 2 300 nevinih predaka. Formirajući Republiku Srpsku ispunili smo i dug prema precima, koji nisu imali svoju državu koja bi ih zaštitila. U savremenim okolnostima i izazovnim vremenimanaš osnovni zadatak je da sačuvamo Republiku Srpsku, jer dok imamo svoju državnost imamo i garanciju da ćemo živjeti svoji na svome poručio je danas lider SPS. U Drakuliću kod Banjaluke danas će biti služen pomen za 2 315 Srba, među kojim 551 dijete, koje su prije 82 godine bez ispaljenog metka ubile ustaše u tom mjestu, kao i u naseljima Šargovac, Motike i rudniku Rakovac. Pod komandom natporučnika Josipa Mišlova i fra Miroslava Filipovića iz takozvanog 'Tjelesnog zdruga Ante Pavelića', ustaše iz Zagreba i Banjaluke ubijale su Srbe sjekirama, noževima i krampovima, bez ijednog ispaljenog metka. U romanu 'Drakulići', pokojnog banjalučkog novinara Jovana Babića, koji je godinama istraživao ovaj zločin, ističe se da pokolj nad srpskim stanovništvom u selima oko Banjaluke 1942. godine predstavlja genocid. Plan pokolja, prije kojeg su čak potrovani psi u tim selima da ne bi najavili dolazak ustaša, razradio je stožernik za Hrvatsku Krajinu Viktor Gutić zajedno sa fratrom Nikolom Bilogrivićem, dok se po monstruoznosti zločina istakao zloglasni fra Filipović. U dokumentima, čak i onim iz ustaških izvora tadašnje NDH, navedeno je da je zločin u ovim banjalučkim naseljima bio najveći pokolj učinjen u samo jednom danu. Prvi spomenik žrtvama ovog pokolja podignut je 1965. godine, a od 1991. godine svake prve nedjelje prije godišnjice stradanja služi se parastos u naselju Drakulić.