Danas je 26. godišnjica zastave BiH, a i dalje traju polemike kako se pravilno postavlja

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović na društvenoj mreži X je podsjetio na važnost ispravnog postavljanja zastave i istakao da se često primjećuje njen nepravilan položaj. Na današnji dan kada se navršava 26 godina od kada koristimo današnju zastavu države Bosne i Hercegovine, prilika je da se podsjetimo da istorijski gledano naopako postavljena zastava znači kapitulaciju i predaju još od doba Napoleona. Srednjovjekovne tvrđave sa naopako okrenutom zastavom su označavale da su se već predale ili da tu vlada neka bolest, u svakom slučaju da postoji neki problem, istakao je Magazinović. U suštini, pravila su jasna. Zakon je definisao zastavu u horizontalnom položaju. Veksilologija je precizna, ako zakonom nije drugačije određeno, a kod nas nije, i ako na zastavi ne postoji grb, a na našoj zastavi ga nema, onda se zastava u vertikalni položaj dovodi zakretanjem iz horizontalnog položaja za 90 stepeni u pravcu kazaljke na satu. Također treba da znamo da su proporcije naše zastave 2:1 i da je sve drugo pogrešno, naglasio je Magazinović. Sadašnja zastava Bosne i Hercegovine je prvobitno nametnuta političkim putem 4. februara 1998. godine, da bi je potom 2001. godine usvojio Parlament Bosne i Hercegovine. Zamijenila je tada zastavu s ljiljanima koja je bila državna zastava BiH od nezavisnosti i njenog priznanja od strane Ujedinjenih naroda (UN) 1992. godine. Izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom zastave Evropske unije (EU). Žuti trougao predstavlja geografski izgled Bosne i Hercegovine, zvijezde predstavljaju evropsko okruženje Bosne i Hercegovine, a tri ugla trokuta simboliziraju tri konstitutivna naroda u BiH: Bošnjake, Srbe i Hrvate. Dugo vremena su politički predstavnici konstitutivnih naroda u BiH iznosili radikalno različite prijedloge zajedničke državne zastave, oko kojih nisu mogli postići dogovor. Bilo je prijedloga za zastavu sa podijeljenim poljima za Federaciju i Republiku Srpsku ili za tri konstitutivna naroda, pa čak i jedan za zastavu sa dva različita lica. Ipak, početkom 1998. godine, visoki predstavnik za BiH Carlos Westendorp odbacio je sve dotadašnje prijedloge i izašao sa nekoliko neutralnih prijedloga, oko kojih poslanici Parlamentarne skupštine ponovo nisu uspjeli sakupiti potrebnu većinu. Nakon toga, 3. februara 1998. godine, Vestendorp je sam donio odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH, kojim je proglasio sadašnju zastavu koja se koristi na cijelom teritoriju BiH.