Ivanić za Srpskainfo: Dodik treba da odgovori američkom ambasadoru, ali ne da ga naziva kretenom

Poprilično sam siguran da se domaći akteri neće dogovoriti oko Izbornog zakona BiH. Da su željeli, imali su tri, četiri nedjelje nakon što je bilo priče o dogovoru u Bakincima. Jednom broju njih to i ne treba jer izmjene Izbornog zakona bi značile manje mogućnosti manipulacije, a evidentno je da su vladajući znali da iskoriste slabosti zakona i da su puno manipulisali, rekao bih čak zloupotrijebili izborni proces. To u intervjuu za Srpskainfo kaže bivši srpski član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik PDP, Mladen Ivanić. Govoreći o tome kolike su šanse da Kristijan Šmit nametne izmjene Izbornog zakona BiH Ivanić kaže da to zavisi od odnosa unutar same međunarodne zajednice. Postoje strukture, mislim da su to prvenstveno SAD i Velika Britanija, koje bi to željele dok je EU u principu protiv nametanja. Bez unutrašnje saglasnosti u međunarodnim institucijama mislim da Šmit neće imati neki prostor da sam odlučuje. Moguće je da će se stvari promijeniti ako ne bude izmjena zakona. Ako toga ne bude, moguće je da će to biti razlog da se stvori veće jedinstvo pa da onda Šmit nametne izmjene, kaže Ivanić.\n\nŠto se tiče odnosa sa EU, BiH nije iskoristila povoljan politički ambijent koji se stvorio zbog rata u Ukrajini. EU je tada željela da poklopi cijeli taj prazan prostor, posebno kroz kandidatske statuse Ukrajine i Moldavije, ali i kroz otvaranje pregovora na ovom prostoru, da pokaže da je to zona kojom dominira EU. Međutim, da bi se to dobilo morao je postojati minimum, ali minimum nekog napretka unutar BiH. Nažalost, toga nije bilo. Postojale su svađe, tenzije, izmišljeni problemi sa svih strana i nije bilo ni minimuma političkog ambijenta koji bi dao prostor EU da donese odluku o početku pregovora. To ne znači mnogo, ali je ipak jako veliki iskorak. Ne vjerujem da ćemo u martu dobiti početak pregovora i volio bih da griješim. Ne vidim iz konkretnih poteza vladajućih bilo kakav argument koji su spremni da daju EU. Dio ovih opštih zakona je više po naslovu evropski nego što je po sadržaju. Mislim da to, nažalost, neće biti dovoljno. Jer i u samoj EU ima zemalja koje smatraju da prvo EU treba unutar sebe urediti pa tek onda ići u eventualno dalje proširenje. Biću vrlo sretan ako oni to realizuju. Ali, šta je konkretno urađeno i ko pokazuje inicijativu da želi da taj dogovor uspije? Nisam siguran. Možda nisu srećni i zadovoljni sa nekim od rješenja, ali ne misli da ga oni buše. Mislim da ga buše lokalni akteri. Znate, kao kada sjednu pa se dogovore, pa onda odu kući i neko im kaže 'Ajoj, šta si ovo uradio?'. Tada odjednom počinje cirkus. S obzirom da je na političkoj sceni malo ljudi koji, kada se jednom dogovore, to izvršavaju bez obzira na posljedice, onda imate to bježanje od dogovora, izvlačenje. Mislim da je tu dominantan nedostatak hrabrosti i dosljednosti onih koji su dogovorili da to i realizuju. To je generalno jedan od najvećih problema funkcionisanja BiH. Ne mora biti loše kada ste u fokusu ako niste u sukobu s njima. Problem je što je aktuelna vlast, gospodin Dodik lično, ušao u sukob sa predstavnicima SAD i Velike Britanije. Rekao bih da je davao vrlo teške izjave i povodom nekih drugih. Ja mislim da to nije pametno i ne vidim koju korist on, a manje mi je važno šta je sa njim, a koju korist Republika Srpska iz tog sukoba može imati. Ne vidim ni jednu korist. Vidim samo potencijalnu opasnost koja se nad RS nadvija jer jedan dio tih ljudi može kreirati negativnu sliku o RS, a ona se već ozbiljno kreira u zapadnom dijelu svijeta. Kreira se slika da je zbog retorike koju Dodik koristi, Republika Srpska ta koja je problem. Obzirom da malo ljudi iz RS ima mogućnost da iziđe i učestvuje u tome, mali broj nas je u stanju da kaže 'Stanite, nije Dodik isto što i Republika Srpska'. U RS je Dodik imao podršku nekih 47 odsto, nije imao čak ni 50 odsto. Ali, s obzirom na to kako teče međunarodna politika, koliko je ona crno-bijela, jednom kada vam natovare na leđa taj teret, trebaće godine da se to promijeni. A, to znači da smo mi u nekoj vrsti defanzivne politike. Većina ljudi smatra da Rusija brani RS. Mislim da je brani kada je u pitanju Dejtonski sporazum, ali trenutno ne postoji komunikacija na relaciji Zapad - Rusija tako da smo mi u ovom trenutku pod velikim uticajem zapadnih zemalja, isključivo. Mislim da treba snažno voditi računa da se zbog retorike koju Dodik izgovara ne dovede u opasnost pozicija RS. To ne. Ali ga ne treba nazivati budalom, kretenom, idiotom i slično. Treba da mu odgovori, ali na jedan puno, puno kulturniji, primjereniji i argumentovaniji način. I nije Dodik jedini koji je imao te probleme. Period u kome sam ja bio politički aktivan je bio još gori od ovog sada. Tada je visoki predstavnik bio Pedi Ešdaun, u odnosu na koga je Kristijan Šmit vrlo blaga verzija. Pa smo odgovorili na način da se ne zatvore vrata. Dakle, ne mislim ja da on ne treba da odgovori. Treba. Ali ovakav način je kontraproduktivan njemu, a onda i Republici. Evidentno je da postoji vrlo visok stepen kritičnosti kada je u pitanju Amerika i odnos prema ta tri lidera, što je na neki način