Srpska pravoslavna crkva proslavlja Sretenje Gospodnje

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Sretenje Gospodnje kao uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu. Prvi susret Boga i čovjeka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao Sveti Simeon Bogonosac, slavi se uvijek četrdesetog dana od Božića, praznika Rođenja Isusa Hrista. Sretenje je praznik od suštinske važnosti za hrišćanstvo i njegovo značenje ukazuje na prvi susret Spasitelja sa ljudima. To za hrišćanstvo znači da se u Hristu, kao novom Adamu, svi iskupljuju iz grijeha, satane i smrti. Pale se svijeće kao simbol svjetlosti i zaštite doma od negativnosti, a takođe se osveštavaju i čuvaju za slučaj nevolje. Na Sretenje se prema vjerovanjima sreću zima i ljeto, a ako medvjed ne vidi svoju senku i izađe iz pećine, zima je gotova. Postoji i vjerovanje koje kaže da mlade devojke treba da paze koga će prvo ujutru sresti jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru. Sretenje se takođe slavi kao krsna slava i ima važno mjesto u srpskom narodu.