Srbija više nije vaterpolo sila, htjeli mi to da priznamo ili ne. Završeno je 16. po redu Evropsko prvenstvo za rukometaše i ono što smo mogli da naučimo oslikava se najbolje u jednoj prostoj rečenici - Nigdje nas nema. Pred svako novo veliko takmičenje euforija među navijačima Srbije dostigne nebeske visine, ali kao po nepisanom pravilu sve se vrlo brzo sruši kao kula od karata. O koliko tankoj liniji se radi vidjelo se na primjeru rukometne reprezentacije. Srbija je po ko zna koji put razočarala naciju. Milioni evra potrošeni su u sklapanje ekipe, a rezultati u Ligi šampiona ove sezone pokazali su da su u velikoj većini čelnici FK Crvena zvezda novac bacili u vodu. Pomračenje je najbolja riječ kojom može da se opiše ova sezona srpskih fudbalskih klubova na međunarodnoj sceni. U 25 utakmica u kvalifikacijama i grupnoj fazi UEFA takmičenja ostvarena je slovom i brojem jedna pobjeda. Skoro četvrt vijeka fudbalska reprezentacija Srbije nije igrala na Evropskom prvenstvu, a veliki uspjeh koji je sada uradila četa Dragana Stojkovića Piksija ostala je u drugom planu jer dio navijača želi odlazak selektora Orlova. Nije ni sjeo na klupu fudbalske reprezentacije BiH, a već je dočekan na nož. U trenutku kada su mnogi odbili klupu Zmajeva, legendarni napadač Savo Milošević je preuzeo vruć krompir, iako je svjestan da njegov dolazak neće oduševiti mnoge. U godini kada Košarkaški klub Igokea slavi 50 godina postojanja, iz redova aktuelnog prvaka BiH su odlučili da počaste sve ljubitelje košarke u Republici Srpskoj jakim turnirom, koji bez dileme može da se nazove Evroliga u malom. Četvrtu sezonu u nizu Fudbalski klub Borac će igrati na međunarodnoj sceni i čini se da će, ako gledamo noviju istoriju, sada imati najtežeg protivnika - trofejnu Austriju. Srbija više nije vaterpolo sila. U samo mjesec dana Srbija je ostala bez medalje. Prvo na Evropskom, a zatim i na Svjetskom prvenstvu. Četvrtfinale je bilo maksimum za ekipu koja je do sada redovno donosila medalje i to ne bilo kakve, nego one zlatne. 2020. Srbija je osvojila posljednju medalju i to onu zlatnu na Olimpijskim igrama, a na svjetskoj i evropskoj mapi su vezali po tri takmičenja u kojima ne samo da nisu bili najbolji nego nisu uspjeli da se popnu na postolje. Odavno je vrijeme da neko stavi prst na čelo i razmisli dobro kako i šta dalje. Da li će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme vidjećemo u Parizu na Olimpijskim igrama, ali ostalo je malo vremena za tako nešto. Ali ajde da vidimo. Loši rezultati su se poklopili sa silaskom Partizana sa velike scene. Da li je pad Partizana kumovao padu nacionalnog tima, to je veliko pitanje, ali da postoji problem, postoji i hitno ga treba riješiti kako bi se vratili osvajanju medalja. Nije Partizan jedini primjer trofejnog kluba koji je pao na niske grane, a da se to sve odrazilo i na reprezentaciju. Primjer je svakako i RK Metaloplastika koja je dva puta bila prvak Evrope, a sada tim koji je bio prepoznatljiv u Evropi već godinama u Srbiji ne može do trofeja. Slučajno ili ne, i rukometna reprezentacija Srbije štuca. Pod imenom Srbija osvojili su jednu medalju, srebro, 2012. godine kada su bili domaćini Evropskog prvenstva. Niz klubova koji su u bivšoj Jugoslaviji bili prvaci Evrope ili igrali važnu ulogu na međunarodnoj sceni, a sada su miljama daleko od toga, se ne završava. Rukometni klub Borac, Košarkaški klub Bosna, Ženski košarkaški klub Jedinstvo, samo su neki od primjera iz BiH. Tu su primjeri i iz Hrvatske kao što su Košarkaški klubovi Cibona i Jugoplastika koji su zajedno pet puta bili prvaci Evrope, a sad muku muče sa financijama i daleko su od nekada blistavih rezultata. Treba li spomenuti činjenicu da od 1995. godine košarkaška reprezentacija Hrvatske nije osvojila niti jednu medalju na velikim takmičenjima? Jaki klubovi sa domaćim snagama moraju da budu baza za reprezentacije, a čini se da na ovim prostorima puno ne mare za to. Mnogi trofejni klubovi propadaju, ili su propali, a reprezentacije su daleko ne samo od medalja nego čak i od plasmana na velika takmičenja. E sad je pitanje da li je kasno napraviti neke promjene.