Mi zbog Trgovske gore već imamo negativne uticaje na život mještana Novog Grada i opština u slivu rijeke Une. Država i građani moraju da se pokrenu. Zaboga, borimo se za život i opstanak. Rekao je ovo Mario Crnković, predsjednik Udruženja Green Team iz ove lokalne zajednice i dugogodišnji aktivista u borbi protiv odlaganja nuklearnog i drugih otpada na ovoj lokaciji. Mlakva kod Novog Grada je oko 850 metara vazdušnom linijom udaljena od Trgovske gore, mjesta na kojem Hrvatska planira da gradi nuklearni objekat u koji namjerava da skladišti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško i drugi opasni otpad sa teritorije cijele Hrvatske. Nevjerovatno je koliko je Trgovska gora blizu prelijepe rijeke Une, koja je prema nekima proglašena najljepšom rijekom u Evropi i najvećim biserom cijele regije. Tome u prilog svjedoči i inicijativa da se dio ove rijeke nađe pod zaštitom UNESCO. Tu odmah iza Une je vodocrpilište i bunari iz kojih se vodom napaja skoro cijeli Novi Grad. Crnković priča da je Trgovska gora vazdušnom linijom bliža centru Novog Grada nego centru Dvora na Uni sa hrvatske strane kojem teritorijalno pripada, te da je ovaj, nekada vojni objekat, sa tri strane okrenut ka Novom Gradu i granici BiH, a samo s jedne strane ka Hrvatskoj. U slučaju izgradnje ovog skladišta i potencijalnog akcidenta, ukoliko bi se radioaktivnost našla u životnoj sredini, zbog konfiguracije terena i ruže vjetrova, većina zagađenja bi se preusmjerila baš ka Novom Gradu i BiH. Treba pomenuti i da je ovo trusno područje, a najbolji dokaz za to je razorni zemljotres koji se dogodio krajem decembra 2020. godine čiji je epicentar bio u obližnjoj Petrinji. Savjet ministara BiH je krajem oktobra 2020. godine donio odluku o formiranju Ekspertskog i Pravnog tima za borbu protiv odlagališta nuklearnog i drugih otpada na Trgovskoj gori, međutim, njihov rad, iako možda nisu ni mogli ništa učiniti, barem do sada, nije doprinio tome da Hrvatska odustane od ove lokacije. Crnković je dao svoje mišljenje o tome da li država radi dovoljno da zaštiti građane Novog Grada i okolnih opština koji su ugroženi. Čim ova tema traje od 1999. godine, odnosno duže od 24 godine, jednostavno je odgovoriti da država nije dovoljno učinila i ne čini kada su u pitanju ove nametnute prijetnje. Moram u startu reći da je u pitanju izgradnja nuklearnog objekta u graničnom pojasu dvije zemlje. Čitava ta oblast treba da služi za smještanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali i jednako tako se često zaboravlja da je ovaj prostor predviđen za smještanje drugih opasnih otpada sa teritorije čitave Hrvatske. Sve je to ogromna prijetnja koja stvara stigmatizaciju građana Novog Grada i čitave regije, ali i jedan opravdan strah koji se manifestuje na različite načine. Mi već sada imamo i socijalne, i ekonomske, i demografske, i druge negativne uticaje, međutim, to su stvari o kojima se ne priča toliko, priča se samo o tome hoće li otpad doći ili ne. Patnja građana ostaje u sjeni svega toga, ističe Crnković. On se nedavno odrekao 7,000 KM za rad u Ekspertskom timu, jer, kako kaže, to je jedino ispravno što se moglo učiniti. Na kraju krajeva, preko 7,000 KM će izgubiti svako domaćinstvo u našoj regiji ukoliko se desi odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Moje odricanje te neke naknade iz Ekspertskog tima ne smatram kao neki poseban čin. Ovo je vapaj svima u državi da se pokrenu. Stvarno nemamo dovoljno vremena. Da, prošlo je 20 i nešto godina, ali je 2024. godina stvarno odlučujuća za slučaj Trgovska gora. Zašto to kažem? Sredinom ove godine Hrvatska je najavila da će pustiti u javnost Studiju uticaja na životnu sredinu. To je najvažniji dokument u čitavom slučaju. Tada Hrvatska objašnjava da li taj objekat, po njenom mišljenju, ima negativne uticaje na ljude, na životnu sredinu, a naše je da na pravi način argumentujemo koji su sve to negativni uticaji koje već sada trpimo, te koji će biti ukoliko dođe do odlaganja. Moramo biti svjesni i ne možemo se zavaravati. BiH u ovom trenutku nije spremna, nema spremnu argumentaciju. Sutra da moramo ići na neki međunarodni sud, BiH u ovom trenutku nije spremna. Ali moramo i možemo biti spremni. Mi kasnimo godinu i po. Pokrenuta su određena istraživanja kako na teritoriji RS, tako i FBiH. Republika Srpska je krenula sa istraživanjima u oktobru, a Federacija u novembru. Federacija je svoja istraživanja prezentovala, a još nemamo rezultate iz Republike Srpske. Poenta je u tome, na stranu sva istraživanja, na stranu sva politička i druga protivljenja, na stranu neke velike riječi i obećanja, nama trebaju argumenti. Treba nam čvrst stav države, diplomatski napori koji su evidentno izostali sve ove godine. Kada vidimo ko je u ovom slučaju na strani BiH, možemo ih izbrojati na prste jedne ruke i to nije doprinos Ministarstva spoljnih poslova BiH, čiji bi to posao trebao biti, već ko zna koga već. Ali, nije poenta ko je šta uradio, nego koliko je urađeno i da li će građani Novog Grada i regije, ali i čitave BiH, biti odbranjeni od ove nametnute prijetnje ili ćemo, jednostavno, biti.