Na mnogima najljepšem hrvatskom otoku raste najstarije stablo rogača na svijetu

Rogač, sredozemna biljka stoljećima cijenjena kao prehrambena namirnica, na otok Vis stigao je u 4. stoljeću zahvaljujući Grcima, u proteklom vremenu izgubio je na važnosti, a sada njegovu ulogu oživljavaju učenici viške Srednje škole Antun Matijašević Karamaneo kroz zadrugu Bravura. Zadruga je osnovana prije 11 godina zahvaljujući tamošnjim nastavnicima, koji su kod svojih učenika željeli razviti poduzetnički duh i njegovanje otočne baštine. U sklopu zadruge imaju četiri sekcije – Ekološku, Kreativnu, Otočnu kuhinju i Otočnu baštinu. Kroz Ekološku sekciju učenici beru ljekovito i začinsko bilje na otoku koje potom pakiraju i rade različite proizvode, primjerice od lavande.

S obzirom da je Vis bogat rogačem, na inicijativu Županijske javne ustanove za koordinaciju i razvoj RERA, koja je prepoznala rad Bravure, krenuli su u posao s tom vrlo korisnom biljkom. RERA ih je ubrzo uključila u projekt Mediteranska prehrana, gdje su radili na projektu autohtone namirnice, a u školi su organizirane radionice na kojima su ih podučavali poduzetnici i vlasnici obiteljsko poljoprivrednih gospodarstva.

Učenici su u početku rogač skupljali oko škole, a dio otkupljivali od poljoprivredne zadruge, nakon čega su mogli pokrenuti proizvodnju. Prvo su napravili sirup od rogača, koji se koristi kao preljev i napitak. Umjesto šećera su u sirupu koristili autohtoni med. Nisu stali na tome već su od mošta koji je ostao od sirupa napravili džem od rogača. Sve to proizvode u svojoj školi jer osim kantine imaju i kuhinju u kojoj znaju danima pripremati sirup od rogača i druge delicije.

Kako bi proširili posao, počeli su izrađivati autohtone slastice, primjerice keksiće od rogača Cvit, pandolete i rožatu, a potom i sapune i nakit. Umjesto da koriste pšenično brašno, zamijenili su ga zdravijim rogačevim brašnom. Plod rogača je u potpunosti iskoristiv, pa su od njegovih sjemenki, koje su u prošlosti bile mjerna jedinica za karat zlata i svaka teži 0.18 grama, počeli raditi naušnice koje su nazvali Rogacine, a od njih rade i privjeske. Za sve su proizvode sami izradili etikete i ambalažu, a cijelu priču su povezali u dvojezičnu kuharicu u kojoj su svi recepti koji su isprobani u školskoj kuhinji.

Učenička zadruga Bravura od 2021. godine ima sklopljeno partnerstvo sa Geoparkom Viški arhipelag, koji je dio UNESCO-ve svjetske mreže geoparkova od 17. travnja 2019. godine. Svi prehrambeni proizvodi zadruge su ujedno i nositelji markice Geofood branda, što je službena oznaka lokalne hrane i restorana u UNESCO-vu globalnom parku.