Kakva je sudbina ukrajinske djece deportirane u Rusiju

Kostjinoselo Kozaske u hersonskoj regiji zauzeto je odmah na početku ruske invazije na Ukrajinu krajem veljače 2022. Četrnaestogodišnjak je tamo živio sa svojim sestrama i teško bolesnim ocem. Baš kada je Kostja bio otišao po pomoć, njegova obitelj je evakuirana u okupiranu Novu Kahovku, gdje tada nije bilo borbi. Za DW je kazao kako je bio razočaran što nisu došli po njega. Potom je nekoliko mjeseci živio sam, a onda su mu predstavnici okupacijske administracije ponudili da ga prebace u Anapu na ruskoj obali Crnog mora, u prihvatilište iz kojeg poslije djecu raspoređuju na druga mjesta.

Kostja je jedno od 19.500 djece za koje ukrajinske vlasti tvrde da su ilegalno deportirana u Rusiju i na teritorije Ukrajine koje su okupirali Rusi. Zbog sumnje da su počinili ratne zločine u Ukrajini, Međunarodni kazneni sud u Haagu je u ožujku 2023. izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove povjerenice za djecu Marije Lvove Belove, optužene za otmicu ukrajinske djece i njihovo odvođenje u Rusiju.

Kostji je u prihvatilištu rečeno da će biti smješten u dom, ako njegova obitelj ne dođe po njega. Nije imao kontakt s obitelji, ali je na kraju uspio pronaći sestru. Ubrzo su mu pronašli posvojitelje, Ukrajince iz Donjecka koji su se zbog rata preselili i dobili rusko državljanstvo. Prema riječima povjerenika ukrajinskog parlamenta za ljudska prava Dmitra Lubinjeca, ruske obitelji već su usvojile oko 400 ukrajinske djece.

Roditelji mogu u roku od šest mjeseci djetetu promijeniti ime, prezime, mjesto i datum rođenja, što otežava pronalazak usvojene djece. Ombudsman Dmitro Lubinec kaže da deportiranoj ukrajinskoj djeci u ruskim obiteljima prijeti preodgoj, u kojem im se govori da su Rusi i da će zaboraviti sve svoje prethodne živote. Katerina Raševska iz Regionalnog centra za ljudska prava u Kijevu smatra da je udomljavanje djece u ruske obitelji zločin.