Ljudski probavni sustav je čudo biološkog inženjeringa to je složena mreža organa koji besprijekorno rade na razgradnji hrane i pića koje konzumiramo u hranjive tvari koje naše tijelo može apsorbirati i iskoristiti. Probava je proces kojim se hrana u probavnom sustavu razgrađuje do oblika prikladnoga za apsorpciju, upijanje, u krvne ili limfne žile crijevnih resica. Usta su mjesto gdje probava počinje, dok žvačemo hranu pokreće se proces mehaničke probave, razgrađujući velike komade u manje, lakše probavljive. U ustima sline, koja sadrži enzime poput amilaze, pokreće kemijsku razgradnju ugljikohidrata. U jednjaku se hrana transportira prema želucu putem peristaltičkih kontrakcija. U želucu dolazi do daljnje razgradnje hrane i stvaranja polutekuće tvari poznate kao himus. Želučani sokovi, uključujući enzime i klorovodičnu kiselinu, pridonose probavi proteina i drugih hranjivih tvari. Tanko crijevo je mjesto gdje se odvija većina apsorpcije hranjivih tvari, uz pomoć enzima i žuči iz jetre i žučnog mjehura. Jetra proizvodi žuč, ključnu tvar za emulzifikaciju i apsorpciju masti, dok žučni mjehur pohranjuje i otpušta žuč prema potrebi. Gušterača izlučuje enzime u tanko crijevo za razgradnju ugljikohidrata, bjelančevina i masti, te proizvodi hormone inzulin i glukagon za regulaciju razine šećera u krvi. Neprobavljene čestice hrane i voda ulaze u debelo crijevo gdje se apsorbiraju voda i elektroliti, te nastaje izmet. Debalo crijevo također je dom goleme zajednice bakterija koje igraju ključnu ulogu u fermentaciji i završnim fazama probave. Na kraju, izmet se pohranjuje u rektumu do eliminacije kroz anus. Probava je ključna za cjelokupno zdravlje tijela, osigurava izvlačenje esencijalnih nutrijenata iz hrane i pića te energiju potrebnu za tjelesne funkcije.