Italijanska ekonomija brže raste od nemačke ekonomije koja je donedavno bila industrijski pokretač evrozone. Prema zvaničnim podacima koji su objavljeni prošle sedmice, italijanska ekonomija je u poslednjem kvartalu 2023. godine porasla za 0.5 odsto, dok se nemački rast u navedenom periodu smanjio za 0.2 odsto. Centralna banka Italije predviđa da će ekonomski rast ove zemlje tokom ove godine iznositi 0.6 odsto, dok je Centralna banka Nemačke očekuje da će ekonomski rast ove zemlje iznositi 0.4 odsto. Osim toga, ostali ekonomski indikatori za Italiju izgledaju pozitivnije nego što je to bio slučaj ranije. Premija rizika za italijanski dug je najniža u posljednje dvije godine, a stopa nezaposlenosti je najniža u poslednjih 15 godina, osim tokom jednog meseca tokom pandemije koronavirusa. Analitičari smatraju da Italijani ne rade ništa posebno dobro, ali Nemačkoj ide dosta loše. Potpredsednik milanskog Instituta za međunarodne političke studije Franco Bruni je izjavio da je Nemačka kao država koja je na vrhu evropskog proizvodnog lanca posebno ranjiva na značajno usporavanje kineske ekonomije. Šef milanskog Centra za Evropu i globalno upravljanje Antonio Villafranca je napomenuo da se svaka slabost u nemačkoj proizvodnji odražava na Italiju koja je značajno povezana s Nemačkom. Još jedna značajna činjenica za Italiju jeste uloga fiskalne politike kao vječne linije rasjeda u evrozoni. Italija je u vreme bivšeg premijera Đuzepea Contea u potpunosti iskoristila situaciju koja je nastala pandemijom kako bi investirala više od 100 milijardi za poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih jedinica. To je postigla modelom poznatim kao superbonus. Aktuelna italijanska premijerka Đorđa Meloni je okončala primenu ovog modela, konstatujući da je reč o neopravdanoj subvenciji koju su uglavnom koristili dobrostojeći. Međutim, superbonus ne bi mogao biti moguć bez finansijske pomoći EU. Tom finansijskom pomoći je Italiji osigurano 100 milijardi euvra, od čega su 41 milijarda eura nepovratna sredstva. Uprkos tome, italijanski budžetski deficit je narastao na skoro devet posto BDP-a, a tek sada se polako vraća u ravnotežu. Prema procenama Evropske komisije, ovaj deficit bi ove i sledeće godine trebao iznositi četiri posto BDP-a. S druge strane, nemački deficit je prošle sedmice usvojenim budžetom ograničen do 0.4 odsto BDP-a.