Ovo je politički put Josipe Rimac koji je zbog korupcijskih afera četiri mjeseca provela iza rešetaka. Stav cijele parlamentarne većine je da će podržati Turudića. To je bio politički udar na Vladu. Josipa Pleslić, nekad Rimac, ponovno je došla u središte hrvatske političke scene nakon što su u javnost procurile poruke koje je razmjenjivala s Ivanom Turudićem, kandidatom za glavnog državnog odvjetnika. Sudac Turudić i bivša državna tajnica optužena za korupciju intenzivno su se dopisivali od 2016. do 2020. Sadržaj mobitela Josipe Pleslić, koje je Uskok zaplijenio u istrazi afere Vjetroelektrane, svjedoči da su do njezinog uhićenja 29. svibnja 2020. Turudić i ona razmijenili više stotina poruka i telefonskih poziva te se susreli više puta, među ostalim i na Županijskom sudu u Zagrebu čiji je Turudić bio predsjednik. Turudić je u medijima odbacio sve optužbe rekavši da je s bivšom kninskom gradonačelnicom i državnom tajnicom dobar poznanik. Nakon sastanka Plenkovića, stav cijele parlamentarne većine je da će podržati Turudića. To je bio politički udar na Vladu. Nakon što je Pleslić uhićena pod sumnjom za korupciju, policija je zaplijenila njezine mobitele u kojima je bilo sačuvano više od 300 tisuća poruka. USKOK je potvrdio da se cjelokupna komunikacija i ostali podaci koji su pronađeni na mobilnim uređajima nalaze u sudskim spisima formiranima povodom optužnica koje je taj ured 18. veljače i 29. prosinca 2022. podigao protiv nje pred Županijskim sudom u Zagrebu. No, tko je uopće Josipa Pleslić i kako je došlo do njenog političkog uspona, a potom i strmoglavog pada? Rođena je 25. veljače 1980. godine u Lukaru, općina Promina kod Knina, pod djevojačkim prezimenom Čulina, a roditelji Josip i Kata uz nju dobili su još tri kćeri. U HDZ se učlanila sa samo 16 godina, a kako se paralelno sa školovanjem uključila u rad Crvenog križa, s nepunih dvadeset godina postala je ravnateljica naslijedivši jednu sestru dok će drugoj prepustiti fotelju nešto kasnije. Kninjani su tamošnji Crveni križ zbog toga posprdno nazivali obiteljskom manufakturom sestara Čulina. Njezinim političkim ocem smatra se Ante Kulušić, saborski zastupnik i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, koji joj je davao vjetar u leđa. 10. lipnja 2005. imenovana je gradonačelnica Knina u svojoj 25. godini te tako postala najmlađom gradonačelnicom u hrvatskoj povijesti. Na toj funkciji provela je čak deset godina, sve do 2015. godine. Tada daje ostavku ne bi li postala voditeljica kampanje Tomislava Karamarka (HDZ), koji u prosincu 2015. odnosi pobjedu. Iako je ciljala na ministarsku poziciju, nastavlja obnavljati dužnost kao saborska zastupnica, umjesto Božidara Kalmete, te je imenovana u razne Odbore. U rujnu 2017. imenovana je državnom tajnicom u Ministarstvu uprave, čiji čelnik je bio Lovro Kuščević, a u ožujku 2018. imenovana je čelnicom radne skupine za izradu novog zakona o sprječavanju sukoba interesa. Tepalo joj se da je Kninska kraljica, a već od gradonačelničkog mandata teretila ju se za više optužbi, od nezakonitog stjecanja državnog stana u Kninu, Afera Vjetroelektrana, do života na visokoj nozi sa skupim modnim dodacima koje njezina plaća nije mogla pokriti. Zamjeralo joj se i što je 2010. zbog krize ukinula poklone djeci za svetog Nikolu, ali je istovremeno sebi povećala plaću. U sklopu afere spominjalo se i uplitanje Zdravka Mamića, bivšeg šefa Dinama, koji je navodno posudio novac obitelji Rimac za stjecanje nezakonitog stana. Njome se bavilo i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa te ju je u travnju 2014. kaznilo s 4000 kuna zbog netočne i nepotpune prijave u imovinskoj kartici, u kojoj nije prijavila da ima tri stana, već samo kuću u Kninu. U periodu od početka 2019. do svibnja 2020., ona postaje jednom od prvoosumnjičenih u Aferi Vjetroelektrane zbog povezanosti s vlasnikom Milenkom Bašićem. Uhićena je u svibnju 2020. pod sumnjom za korupciju te ubrzo i izbačena iz HDZ-a. Smatra se da je primila više od 40.000 eura mita. U pritvoru je provela više od četiri mjeseca. Za sada su na snazi dvije optužnice protiv nje, da je nezakonito pritiskala državna tijela da pogoduju vlasniku vjetroparka Krš Pađene Milenku Bašiću te da mu je s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac sredila kreditiranje HBOR-a. Radilo se o 130 milijuna eura, što on, kako tvrdi USKOK.