U ponedjeljak je polaganjem vijenaca i cvijeća na spomen obilježje na sarajevskoj tržnici Markale odana počast žrtvama masakra kojega su 5 veljače 1994 počinili pripadnici Vojske RS. Kako je utvrđeno istragom i presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), minobacačkom granatom koja je ispaljena s područja sela Mrkovići ubijeno je 68, a ranjene su 142 osobe koje su se u tom trenutku zatekle na tržnici. Vlasti Kantona Sarajevo proglasile su 5 veljače danom sjećanja na sve žrtve opsade Sarajeva, koja je trajala od travnja 1992 do veljače 1996 godine. U tom je razdoblju u Sarajevu od topničkih i snajperskih napada poginulo više od 11 tisuća ljudi, uključujući 1500 djece. Opsada Sarajeva i teroriziranje njegovih stanovnika sastavni je dio presude kojima su bivši politički i vojni čelnik bosanskih Srba Karadžić i Mladić osuđeni na doživotni zatvor. Na doživotni zatvor ICTY je osudio je i bivšeg generala vojske bosanskih Srba Stanislava Galića, zapovjednika postrojbi koje su držale Sarajevo u opsadi, dok je njegov nasljednik na toj dužnosti Dragomir Milošević dobio 29 godina zatvora. Tržnica Markale bila je poprište još jednog minobacačkog napada potkraj kolovoza 1995, kada su ubijene 43 osobe, a 84 ih je ranjeno. Nakon tog napada uslijedili su masovni zračni udari NATO-a na položaje vojske bosanskih Srba, što je omogućilo kopnenu ofenzivu Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH, čime su stvorene pretpostavke za mirovne pregovore u Daytonu kojima je okončan rat. Tog dana kao i drugih dana u godini veliki broj građana okupio se na pijaci Markale. Ipak, taj 5. veljače bio je koban za 68 osoba kada je agresorska granata kalibra 120 mm ispaljena oko 12:30 sati sa položaja sela Mrkovići pala na pijacu Markale gdje se u tom trenutku nalazio veliki broj građana. Za zločine počinjene u Sarajevu koji obuhvataju i granatiranje Markala osuđen je komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića Haški tribunal 2009. godine osudio je na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu. Presude pred Međunarodnim sudom Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog i za teroriziranje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu 2021. osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS). U Sarajevu je tokom rata, prema dostupnim podacima, poginulo više od 11,000 građana, među njima više od 1,500 djece. Više od 50,000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno. Pred sudom BiH niko nije osuđen. Visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH. Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom bilo kojeg domaćeg ili međunarodnog suda. Za granatiranje Markala niko nije osuđen pred lokalnim sudovima.